Što nakon registracije tvrtke?

Piše: Ivica Žuro, financijski stručnjak

Rješenje suda o upisu u sudski registar napokon je stiglo. Tvrtka službeno postoji i prvi je osjećaj olakšanje. Mjeseci promišljanja, odabira pravnog oblika i prikupljanja potrebne dokumentacije sada su iza vas. Upravo u tom trenutku, međutim, mnogi novi poduzetnici naprave istu pogrešku: pomisle da je posao završen. Zapravo, tek tada počinje.

Niz institucija mora biti obaviješten o tome da vaša tvrtka postoji kako biste mogli neometano poslovati. Među njima su HZZO, HZMO, Porezna uprava i poslovna banka.

Registrirana tvrtka i tvrtka spremna za poslovanje nisu isto. Od dana upisa počinju teći rokovi koji ne čekaju, a nekoliko institucija potrebno je obavijestiti o osnivanju tvrtke i to određenim redoslijedom.

U nastavku donosimo pregled svega što vas očekuje tijekom prvih dana i tjedana poslovanja. 

Koga treba kontaktirati i kojim redoslijedom?

Iako se na prvi pogled može učiniti da je riječ o šumi administrativnih postupaka, cijeli proces ima logičan slijed u kojem svaki korak omogućuje sljedeći. Poslovna banka neće otvoriti račun prije nego što dobije obavijest Državnog zavoda za statistiku (DZS), Porezna uprava za određene postupke traži broj poslovnog računa, a prijavu člana uprave u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) znatno je lakše obaviti nakon što je porezni status tvrtke uređen.

Ova je verzija opreznija i preciznija jer izbjegava tvrdnje koje ne vrijede nužno u svim slučajevima (primjerice da banka "neće" otvoriti račun bez obavijesti DZS-a ili da je prijava na HZMO "nemoguća" prije rješavanja poreznog statusa). Time je tekst i jezično i činjenično sigurniji.

Korak	Institucija	Što obavljate	Dokumentacija
1	DZS	Obavijest o razvrstavanju prema NKD-u (glavna djelatnost)	Uz rješenje suda; uglavnom automatski / elektronički
2	Poslovna banka	Otvaranje poslovnog (transakcijskog) računa	Rješenje suda, obavijest DZS-a, OIB tvrtke, osobni dokumenti
3	Porezna uprava	Upis u Registar poreznih obveznika (RPO), porezni status, PDV	Rješenje suda, obavijest DZS-a, broj računa, podaci o upravi
4	HZMO / HZZO	Prijava člana uprave i zaposlenika na osiguranje	Tiskanica eM-1P / M-1P; prijave za zaposlenike

Važna napomena: Ako ste tvrtku osnovali putem sustava START, razvrstavanje prema NKD-u i osnovni porezni upis obavljeni su automatski. Međutim, prijavu na obvezna osiguranja i dalje morate podnijeti sami ili, što je još bolje, prepustiti taj posao knjigovođi.

Osim toga, važno je voditi računa o rokovima koji počinju teći od dana osnivanja tvrtke odnosno od dana donošenja rješenja, ovisno o pojedinoj obvezi.

Najvažnije je zapamtiti jedno: rokovi počinju teći od datuma navedenog u rješenju, a ne od trenutka kada ih se sjetite ispuniti.

Tri su ključna.

 

• U roku od 15 dana od donošenja rješenja suda - razvrstavanje prema NKD-u pri Državnom zavodu za statistiku (DZS), ako nije obavljeno automatski.
• U roku od osam dana od početka obavljanja djelatnosti - upis u Registar poreznih obveznika. To je jedan od rokova koji se najčešće previdi, a početkom obavljanja djelatnosti smatra se već prvi pripremni posao ili izdavanje prvog računa.
• Prije početka rada člana uprave ili zaposlenika - prijava na obvezna osiguranja putem HZMO-a. U praksi se prijava najčešće obavlja istoga dana, nikako nakon početka rada.
• Do 30. travnja sljedeće godine - podnošenje godišnje prijave poreza na dobit (obrazac PD), odnosno u roku od četiri mjeseca nakon završetka poslovne godine.

Tu su i troškovi koje je potrebno predvidjeti.

Sam postupak osnivanja tvrtke danas je jeftiniji nego ikada, no stvarni troškovi počinju nakon osnivanja i većina ih se ponavlja iz mjeseca u mjesec.

Stavka	Okvirni iznos	Napomena
Osnivanje j.d.o.o. (START)	≈ 6 € + 1 € kapitala	Najjeftiniji ulazak, online
Osnivanje d.o.o. (bilježnik)	≈ 400-600 €	Uz temeljni kapital 2.500 € (¼ odmah = 625 €)
Vođenje poslovnog računa	≈ 8 €/mj (prosjek)	Prosječna cijena
Knjigovodstvo	od ≈ 50 €/mj	Za d.o.o. praktički obvezno
Doprinosi člana uprave	Fiksno mjesečno	Ako nije osiguran po drugoj osnovi - teče i bez zarade
Fiskalizacija 2.0 / eRačun	Softver / posrednik	Obvezno zaprimanje eRačuna od 1.1.2026. (obveznici PDV-a)

Bankovna mjesečna naknada za vođenje poslovnog računa nije zanemariva jer se plaća tijekom cijelog razdoblja poslovanja tvrtke.

Sve banke, uz naknadu za vođenje računa, naplaćuju i usluge internetskog i mobilnog bankarstva. Stoga je pri procjeni stvarnog troška najkorisnije uspoređivati početne pakete koji objedinjuju sve te usluge.

Iznosi se razlikuju od banke do banke, no u pravilu se mjesečne naknade kreću od oko 6 eura naviše. Pojedine banke, ovisno o aktualnim promotivnim kampanjama, novim poslovnim korisnicima nude razdoblje od šest do dvanaest mjeseci bez naknade za vođenje računa. Vrijedi provjeriti kakvi su uvjeti u trenutku otvaranja računa.

U praksi možete računati na okvirni godišnji trošak od oko 100 eura samo za vođenje poslovnog računa.

A ako se odlučite za paušalni obrt?

Osnivanje trgovačkog društva nije jedini put. Mnogi poduzetnici koji tek započinju poslovanje, freelanceri i konzultanti odlučuju se za paušalni obrt jer predstavlja najjednostavniji i financijski najpovoljniji način testiranja poslovne ideje.

Za razliku od trgovačkog društva, paušalni obrt nije zasebna pravna osoba. Obrtnik i obrt čine isti porezni subjekt, zbog čega je administracija znatno jednostavnija.

Ako razmišljate o tom obliku poslovanja, vrijedi znati sljedeće:

• ·     Osnivanje - postupak je gotovo besplatan i može se obaviti elektroničkim putem, preko sustava e-Građani odnosno Obrtnog registra. Nije potreban temeljni kapital ni ovjera kod javnog bilježnika.
• Iste institucije, jednostavniji postupak - potrebno je izvršiti upis u Obrtni registar, prijaviti se na HZMO i HZZO te u Poreznoj upravi odabrati paušalni način oporezivanja.
• Knjigovođa nije obvezan - vodi se samo Knjiga prometa (KPR), a jednom godišnje podnosi se obrazac PO-SD. Mnogi obrtnici tu administraciju vode samostalno.
• Niži bankovni troškovi - za paušalni obrt nije obvezan poslovni račun kakav je propisan za d.o.o. ili j.d.o.o., nego se poslovanje može obavljati putem računa fizičke osobe namijenjenog obavljanju djelatnosti.
  
  

Posebnu pozornost treba obratiti na strukturu prihoda. Ako pretežiti dio prihoda ostvarujete od samo jednog naručitelja, Porezna uprava može posumnjati na prikriveni radni odnos i zatražiti dodatna pojašnjenja. Takvi se slučajevi u praksi redovito provjeravaju.

Glavni fiksni trošak paušalnog obrta čine doprinosi. Oni se plaćaju na propisanu osnovicu, neovisno o tome koliki su ostvareni prihodi. Za 2026. godinu osnovica iznosi 40 % prosječne bruto plaće, odnosno 797,20 eura.

Doprinos (2026.)	Stopa	Mjesečno
MIO I. stup	15 %	119,58 €
MIO II. stup	5 %	39,86 €
Zdravstveno (HZZO)	17 %	131,54 €
UKUPNO	-	290,98 €

Uz doprinose plaća se i paušalni porez na dohodak (12 % na paušalnu poreznu osnovicu), koji se podmiruje tromjesečno. Visina poreza određuje se prema razredu u koji je obrtnik razvrstan na temelju ukupnih godišnjih primitaka.

Gornja granica za paušalno oporezivanje iznosi 60.000 eura godišnjih primitaka. Nakon njezina prelaska slijedi prelazak na vođenje poslovnih knjiga, a, ako su ispunjeni zakonski uvjeti, i ulazak u sustav PDV-a.

Ako ste uz obavljanje obrta ujedno i u radnom odnosu, doprinose ne plaćate mjesečno, nego se oni obračunavaju po podnošenju obrasca PO-SD.

Najčešće pogreške i propusti

Najčešći propusti pri ispunjavanju obveza prema nadležnim institucijama su:

1. Kašnjenje s prijavom člana uprave na obvezna osiguranja - prijava nakon početka rada nije u skladu s propisima te može uzrokovati probleme pri evidentiranju staža i obračunu doprinosa.
2. Propuštanje osmodnevnog roka za upis u Registar poreznih obveznika (RPO) - riječ je o roku koji se često previdi zbog prvih poslovnih obveza.
3. Miješanje privatnih i poslovnih financija - sredstva na poslovnom računu trgovačkog društva imovina su društva, a ne njegova vlasnika. Isplata sredstava bez odgovarajuće pravne osnove (primjerice plaće, isplate dobiti ili putnog naloga) može dovesti do poreznih i pravnih posljedica.
4. Prekasno angažiranje knjigovođe - knjigovođu je preporučljivo odabrati prije izdavanja prvog računa, a ne nakon toga.
5. Nedovoljna priprema za fiskalizaciju i posebne uvjete poslovanja - prije početka rada potrebno je provjeriti postoje li za djelatnost minimalni tehnički uvjeti, posebna odobrenja ili druge zakonom propisane obveze.

Može se zaključiti da registriranu tvrtku i tvrtku spremnu za poslovanje dijeli tek nekoliko administrativnih koraka i poštovanje nekoliko važnih rokova.

Bilo da se odlučite za d.o.o. ili paušalni obrt, obveze prema nadležnim institucijama rješavajte redom i vodite računa o propisanim rokovima. Tako ćete izbjeći nepotrebne komplikacije već u prvim mjesecima poslovanja, a svaka pogreška koju tada izbjegnete dugoročno će se odraziti i na poslovne rezultate.